 |
| aktualno | ||
| intro | ||
| mjenovo | ||
| Mlada inicijativa | ||
| seoska društva | ||
| ekonomija | ||
| tetac franc kunin | ||
| fotoarhiv | ||
| guest book | ||
| PROJEKT FAROF | ||
|
|
|
|
BIO-TERMOCENTRALA MJENOVO - Naša budućnost - Obnovljiva energija |
Korišćenjem sunčanih kolektorov nam se otvara neizčrpljiv energetski zviranjak, ki funkcionira prez procesa izgaranja. |
| . |
 |
| . |
Biomasa je regenerativna sunčana energija: Ona izgara u zaprtom prirodnom sistemu kružnoga toka CO2-neutralno, to znači da se oslobodi točno ona količina CO2-a, ka je pred tim bila vezana fotosintezom iz zraka. |
| . |
Biomasa se broji - za razliku od fosilnih gorivov kot ugljen, nafta ili zemni plin - med obnovljive nosioće energije. |
| . |
Pri izgaranju driva su sumporne emisije minimalne za razliku od fosilnih nosioćev energije. |
| . |
Korišćenje sičkov u vezi s modernom kotlarskom tehnologijom osigurava skoro potpuno izgaranje. To znači optimalno iskoriščavanje energije pri niski emisija. |
| . |
Pepeo, ki nastaje pri izgaranju biomase i filtriranju dimnih plinov, se more opet hasnovati u poljodjelstvu kot vridni mineralni gnjoj. |
| . |
Mriže termocentralov, ke djelaju s biomasom, predstavljaju veliku vridnost za jednu regiju. Nadomješćivanjem fosilnih gorivov pinezi već ne idu u inozemstvo nego ostaju u zemlji. To osigurava pred svim djelatna mjesta u poljodjelstvu i lozačkom gospodarstvu. |
| . |
Korišćenje biomase garantira osigurano opskrbljivanje energijom kot i štabilne cijene. |
| . |
| Inštalacijom termocentrale i tim povezanim nadomješćivanjem zastarenih pojedinačnih uredjajev prez filtriranja dimnoga plina smanjuje se izmjena škodljivih tvari i povećava energetski stupanj djelovanja. |
| . |
| Opis: |
Dobivanje energije: Sunčana energija se veže s kolektori s teplom vodom (1) na ukupnoj površini od 640 m2. Voda, ka se zagrije u kolektori, teče u zaprtom sistemu kružnoga toka do izmjenjivača tepline (2), kade se teplinska energija prenosi na vodu primarne mriže. Drugi energetski zviranjak, sičke, se transportiraju od skladišća po traki u kotao (3). Energija, ka se onde dobiva pomoću procesa izgaranja u obliku vrućih dimnih plinov, se opet prenosi prik izmjenjivača tepline (4) na vodu primarne mriže. |
| . |
Podiljenje energije: Voda primarne mriže, ka se zagrijava u izmjenjivači tepline, "teče u skladišce" u medjuspremnik (5). Odavljek se napaja energija u termomrižu (6). Ta mriža je zaprti kružni tok od izoliranih civi, u ke se tepla voda prenosi po potriboći s temperaturom sve do 85°C. Teplinska energija ovoga "primarnoga kružnoga toka" se prenosi pomoću predajnih stanic (7) na vodeni kružni tok domaćinstvov (="sekundarni kružni tok" za grijanje i pripravljanje teple vode). |
| . |
Put otpatkov: Dimni plini dospiju od izmjenjivača tepline (4) u multiciklon (8), onde se isprašu i odvodu prik dimnjaka (9). Isfiltrirani fini pepeo kot i pepeo od hrdje, ki nastaje u toku izgaranja sičkov, se deponiraju u kontejneru za pepeo (10). Kašnje se koristu kot gnjoj na polji kotrigov zadruge i u lozi. |
| . |
Upravljanje i reguliranje: Kontroliranje, upravljanje i reguliranje cijele termomriže - od toplane do priključenih stanov - odvija se prik centralnoga kompjutera u toplani. |
| . |
| Projekt: |
1995 lj. se je rodila neodredjena ideja bio-termocentrale. Inicijativna grupa angažiranih ljudi je počela s potribnim prethodnim djelovanjem. Raspitivanje u selu je pokazalo da principijelno postoji interes za bio-teplinu iz termocentrale. |
| . |
Podupiranjem Fa. Agrar Plus (gosp. Schermann) su nastavili s dalnjim prethodnim djelovanjem. Študija o tom ca je moguće ostvariti je potvrdila ekonomičnost projekta i stvorila je temelj za dalnje korake. |
| . |
1996 lj. se je osnovala zadruga. Predsjedničtvo i kontrolni savjet su počeli djelati. Kot jedan od prvih korakov su odredili sastavljača plana raspisivanjem: Ing. Leo Riebenbauer. |
| . |
Skupa sa študijom o ekonomičnosti predali su projekt kod Gradišćanske Zemaljske vlade za podupiranje. Kad se je odobrilo podupiranje, djelo su podilili najboljem nudiocu raspisivanja, Fa. Kremsmüller, kot generalnomu poduzetniku. |
| . |
U aprilu 1997 lj. su počeli s prvim djelom. Početkom oktobra 1997 lj. je počela termocentrala s pokusnim djelovanjem. Od onoga vrimena djela termocentrala. |
| . |
|
Graditelj: Bio-Fernwärme Kroatisch Minihof Bio-Termocentrala Mjenovo Reg. Gen. m. b. H. Reg. Zadruga s. o. o. 7302 Kroatisch Minihof/Mjenovo, Augasse/K livadi 1 Tel. 02614/8247 |
| . |
|
Predsjedničtvo: Josef Beidinger (predsjednik) Gesa Buzanich (zamjenik predsjednika do 8/97) Lorenz Buczolich (zamjenik predsjednika od 8/97) Mag. Josef Buranits Mag. Josef Csacsinovits Mag. Christian Halbwachs Johann Prikosovits |
| . |
|
Kontrolni savjet: DI Ivan Krizmanich (predsjednik) Mag. Petra Buranits Johann Fleischhacker Johann Gruber |
