 |
| aktualno | ||
| intro | ||
| mjenovo | ||
| Mlada inicijativa | ||
| seoska društva | ||
| ekonomija | ||
| tetac franc kunin | ||
| fotoarhiv | ||
| guest book | ||
| PROJEKT FAROF | ||
| MJENOVO - kratak povijesni pregled |
Mjenovo u kotaru Gornja Pulja je staro povijesno tlo. Nalazi i iskopavanja svidoèu o nazoènosti Keltov i Rimljanov na ovom prostoru. |
 |
U sridnjem vijeku je kuga pokosila èuda ljudi. Boji na granjici med Austrijom i Ugarskom kot i osvajaèki boji Turkov - 1529. lj. protiv Beèa, 1532. lj. protiv Kisega - su smanjili stanovniètvo ovoga kraja. Mnoga sela su bila napu¹æena i poru¹ena. U prvoj polovici 16. stoljeæa su ovda¹nji vlastelini naseljavali seljake Hrvate. I u na¹e selo se je naselilo novo stanovniètvo. Hrvatski naseljeniki su opet izgradili selo. Bilo je samo malo polja. Veæina hatara su zapu¹æene loze, ke su sluµile kot pasi¹æa. Stopr u 19. stoljeæu su je krèili i pretvarali u polja. |
 |
Mjenovo je sli¹ilo pod gospodstvo Klo¹tar (Klostermarienberg), a u gospodarstvenom pogledu nije bilo jako interesantno. Zato su se seljaki mogli relativno zaran, i to 1833. lj., iskupiti od gospo¹æine i tako su postali vlasniki zemlje i zemlji¹æa. Zadnju ratu su platili 1874. lj. Kot znak zahvalnosti su izgradili isto ljeto novu crikvu, ka je bila posveæena Presvetomu Trojstvu. Mjenovo, donle filijala fare File¾, je postalo samostalna fara. 1894. lj. su veljek uz crikvu izgradili novu ¹kolsku zgradu, ka se i danas jo¹ hasnuje. |
 |
Zbog èemernih gospodarstvenih prilik poèeli su se ljudi jur krajem 19. i poèetkom 20. stoljeca iseljavati u Ameriku. Ta trend se je nastavio i po I. svitskom boju. Neki iseljeniki su se opet vratili u domovinu. Na tu èinjenicu spominje dio sela imenom Sotbend (od South Bend-a), kade su si ovi povratniki izgradili svoje stane. |
I po II. svitskom boju su se mnogi iseljavali u SAD, u Kanadu i Australiju. Svako ljeto poi¹æe nekoliko tih iseljenikov svoju staru domovinu. U obadvi svitski boji je poginulo skoro 150, zveæega mladih ljudi. 1858. lj. je cijelo selo izgorilo. Drugi veliki oganj 1920. lj. je znièio veæ od polovice svih stanov. Sve do ¹ezdesetih ljet na¹ega stoljeca je ¾ivila veæina stanovniètva od poljodjelstva. Do dana¹njega dana se je jako smanjio broj seljaèkih gospodarstvov. Obrtnikov je samo malo. Po boju je èuda ljudi pro¹lo djelati u Beè. Mnogi od njih su se s vrimenom naselili u Beèu. |
 |
| Dokle se je broj stanovniètva do II. svitskoga boja prem iseljavanja i boja dr¾ao med 1000 i 1200, padao je konstanto po II. svitskom boju. 1951. lj. je selo imalo samo jo¹ 826 stanovnikov, a danas uopæe jo¹ samo 380. Analogno je padao i broj ¹kolarov od nekada veæ od 200 na do 10 dice. |
| Stanovniki Mjenova |  |
||
|
ljeto
|
broj
|
||
|
1934
|
1043
|
||
|
1951
|
826
|
||
|
1961
|
682
|
||
|
1971
|
589
|
||
|
1981
|
457
|
||
|
1991
|
383
|
||
